Državljanstvo


Gdje se podnosi zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva?

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem ili za prestanak hrvatskog državljanstva podnosi se osobno u policijskoj upravi/ postaji, osim ako je riječ o osobi s invaliditetom, kada se može podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika. Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem ili za prestanak hrvatskog državljanstva može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. Za zaprimanje zahtjeva mjesno su nadležne policijske uprave/ postaje u Republici Hrvatskoj ili diplomatske misije/konzularni uredi Republike Hrvatske u inozemstvu, prema mjestu boravka stranke u Republici Hrvatskoj, odnosno inozemstvu.

Koji je redovit način stjecanja hrvatskog državljanstva?

Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva ako udovoljava sljedećim pretpostavkama:

  • da je navršio 18 godina života te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost
  • ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo
  • živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku
  • poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje
  • se iz njegovog ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj.

Sve navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene da bi stranac mogao prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo temeljem članka 8. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu.

Smatrat će se da je udovoljeno pretpostavci iz točke 2. stavka 1. ovoga članka, ako je zahtjev podnijela osoba koja je bez državljanstva ili koja će ga prema zakonu zemlje čiji je državljanin izgubiti samim prirođenjem.

Ako strana država ne dopušta otpust ili za otpust postavlja pretpostavke kojima se ne može udovoljiti, dovoljna je izjava osobe koja je podnijela zahtjev da se pod pretpostavkom stjecanja hrvatskog državljanstva odriče stranog državljanstva.

Ispunjenje pretpostavke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, utvrđuje se provjerom poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, kulture i društvenog uređenja. Dokazivanje poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva može se dokazivati sljedećim dokazima:

  • potvrdom o položenom ispitu iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na visokom učilištu, srednjoškolskoj ustanovi ili ustanovi za obrazovanje odraslih koje na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za obrazovanje izvode programe iz hrvatskog jezika
  • svjedodžbom o završenom osnovnom, srednjem ili visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj
  • svjedodžbom inozemne obrazovne ustanove kojom se potvrđuje da je obrazovanje provedeno po programu na hrvatskom jeziku ili svjedodžbom o završenom tečaju najmanje B1 stupnja znanja hrvatskog jezika.

Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma može se dokazivati popunjavanjem obrasca zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem u slučajevima podnošenja zahtjeva od strane:

  • stranaca koji su u Republici Hrvatskoj bili u statusu izbjeglice najmanje 10 godina
  • stranaca koji su u Republici Hrvatskoj imali prebivalište na dan 8. listopada 1991. godine, a korisnici su programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja.

U tom se slučaju obrazac zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem popunjava pred službenikom policijske uprave, odnosno policijske postaje koji zaprima zahtjev. Stranac popunjava obrazac samostalno, bez konzultacija s drugim osobama, odmah, na licu mjesta, prilikom podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva.

Osobe starije od 60 godina ne moraju dokazivati poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, odnosno hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske (članak 8. stavak 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu).

Dokazivanje poznavanja hrvatske kulture i društvenog uređenjau postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva provodi se popunjavanjem upitnika o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja koji se sastoji od 15 pitanja.

Upitnik o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja podnositelj zahtjeva popunjava samostalno, bez konzultacija s drugim osobama, pred službenikom policijske uprave, odnosno policijske postaje koji zaprima zahtjev. Smatra se da je podnositelj zahtjeva dokazao poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske ukoliko je točno odgovorio na najmanje 10 pitanja iz upitnika.

Popunjeni upitnik dostavlja se, zajedno s ostalom dokumentacijom, Službi za državljanstvo ovog Ministarstva na nadležno rješavanje.

Strancu koji je podnio zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo, a u trenutku podnošenja zahtjeva nema otpust iz stranog državljanstva ili nema dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo, može se izdati zajamčenje primitka u hrvatsko državljanstvo, ako udovoljava ostalim prethodno navedenim zakonskim pretpostavkama. Zajamčenje se izdaje s rokom važenja od dvije godine.

Na koji način hrvatsko državljanstvo može steći osoba koja je rođena u Republici Hrvatskoj?

Osoba koja je rođena na području Republike Hrvatske, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo ukoliko živi u Republici Hrvatskoj, ima odobren stalni boravak, dostavi otpust iz stranog državljanstva ili podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljena u hrvatsko državljanstvo te da se iz njenog ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj.

Na koji način hrvatsko državljanstvo može steći osoba koja je u braku s hrvatskim državljaninom?

Stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom može steći hrvatsko državljanstvo ako mu je odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, te ako se iz njegovog ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj.

Prema odredbi članka 92. Zakona o strancima (NN 130/11), stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak. Smatra se da je stranac neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj, ako je u razdoblju od 5 godina izbivao višekratno do 10 mjeseci ili jednokratno do 6 mjeseci. Od dana podnošenja zahtjeva za stalni boravak, pa do dana odlučivanja o zahtjevu stranac mora imati odobren privremeni boravak.

Na koji način hrvatsko državljanstvo može steći osoba koja nema reguliran boravak u Republici Hrvatskoj?

Bez uvjeta reguliranog boravka na području Republike Hrvatske hrvatsko državljanstvo mogu steći sljedeće kategorije osoba:

  • iseljenik i njegovi potomci do 3. stupnja srodstva u ravnoj liniji i njihovi bračni drugovi (članak 11. Zakona), osoba čiji je primitak u interesu za Republiku Hrvatsku te njegov bračni drug (čl.12. Zakona),
  • maloljetno dijete čija su oba roditelja stekla hrvatsko državljanstvo prirođenjem (članak 13. stavak 1. točka 1. Zakona), maloljetno dijete čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo prirođenjem, a dijete živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak ( članak 13. stavak 1. točka 2. Zakona), te maloljetno dijete čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo prirođenjem, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu (članak 13. stavak 1. točka 3. Zakona),
  • pripadnik hrvatskog naroda (članak 16. Zakona).

Sve punoljetne osobe koje stječu hrvatsko državljanstvo prirođenjem, moraju uz ostale uvjete udovoljavati i pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu.       

Na koji način može steći hrvatsko državljanstvo dijete čiji su jedan ili oba roditelja hrvatski državljani u trenutku njegovog rođenja?     

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani, čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj, čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja hrvatski državljanin, a drugi bez državljanstva, ili nepoznatog državljanstva, a dijete je rođeno u inozemstvu (članak 4. stavak 1. Zakona).

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete koje je rođeno u inozemstvu i čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, ako do navršene 18. godine života bude prijavljeno radi upisa kao hrvatski državljanin kod nadležnog tijela Republike Hrvatske u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj ili se nastani u Republici Hrvatskoj (članak 5. Zakona).

Gdje se predaje zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva?

Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva predaje se u policijskoj upravi/postaji ili u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu, što ovisi o tomu gdje osoba ima prijavljen boravak. 

Koliko traje postupak stjecanja/otpusta iz hrvatskog državljanstva?

Postupak stjecanja, odnosno otpusta iz hrvatskog državljanstva traje ovisno o složenosti svakog pojedinog zahtjeva. Prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja ovo Ministarstvo pribavlja određene podatke od drugih nadležnih tijela (ministarstava, ispostava poreznih uprava, sudova), a i sama stranka dužna je sudjelovati u postupku davanjem svojih izjava te dostavljanjem traženih isprava, ovisno o pravnom osnovu na kojem temelji zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva. Tek nakon što Ministarstvo unutarnjih poslova utvrdi sve pravno relevantne činjenice, bit će doneseno odgovarajuće rješenje. Nakon što Ministarstvo unutarnjih poslova utvrdi sve pravno relevantne činjenice, donosi se odgovarajuće rješenje.
 

Na koji se način dokazuje pripadnost hrvatskom narodu?

Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN broj 130/11), koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 2012. godine, propisano je da se pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, odnosno navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama te zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskom kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.

U zahtjevima za stjecanje hrvatskog državljanstva podnesenim do 1. siječnja 2012. godine, pripadnost hrvatskom narodu dokazuje se sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku. 

Može li se uz hrvatsko imati i neko drugo državljanstvo?

Pojavu dvojnog državljanstva nalazimo u slučajevima stjecanja državljanstva privilegiranom naturalizacijom. Tako je u slučajevima stjecanja hrvatskog državljanstva temeljem čl. 10. (brak s hrvatskim državljaninom), čl. 11. (iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva u ravnoj liniji i njihovi bračni drugovi), čl. 12. (osoba čiji je primitak u interesu za Republiku Hrvatsku te njegov bračni drug), čl. 13. (maloljetno dijete koje slijedi pravni status roditelja koji stječe hrvatsko državljanstvo prirođenjem), čl. 15. (osoba koja traži ponovni primitak u hrvatsko državljanstvo) i čl. 16. (pripadnik hrvatskog naroda koji živi u inozemstvu), dopušteno uz stjecanje hrvatskog državljanstva zadržavanje l stranog državljanstva.

Za osobu rođenu na području Republike Hrvatske, koja ima odobren stalni boravak i živi u Republici Hrvatskoj, a podnijela je zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva nakon 1. siječnja 2012. godine, tj. nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN 130/11), propisano je dostavljanje otpusta iz stranog državljanstva ili dokaza da će otpust dobiti ako bude primljena u hrvatsko državljanstvo.

Za osobu rođenu u Republici Hrvatskoj koja je podnijela zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prije 1. siječnja 2012. godine, tj. prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama l dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN 130/11), ne traži se otpust iz stranog državljanstva, što znači da takav stranac stjecanjem hrvatskog državljanstva zadržava i strano državljanstvo.

Gdje se podiže domovnica nakon primitka u hrvatsko državljanstvo?
 
Trebate se obratiti Gradskom uredu za opću upravu (Odsjek za poslove središnjih evidencija hrvatskih državljana), 10 000 Zagreb, Petrova 116 i Područnom uredu Centar, Ilica 25, 10 000 Zagreb, za osobe koje nisu rođene u Republici Hrvatskoj i nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske (informacije se mogu dobiti na brojeve telefona 01/6101 544 ili 6101 564).
Ako je stranka rođena na području Republike Hrvatske, domovnica se podiže u matičnom uredu prema mjestu rođenja.